Osnova zaštite zemljopisnog podrijetla vina je regionalizacija vinogradarstva. Regionalizacija vinogorja prvenstveno se temelji na obilježju klime i sortama vinove loze na područjima gdje ona uspijeva. Slijedeći te dvije osnovne odrednice regionalizacije, vinogradarska Hrvatska podijeljena je na dvije vinogradarske regije: Kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska.
Osnovne značajke regija uglavnom su općepoznate svakom konzumentu vina. Vinoljupci pak razlikuju vina iz pojedinih vinogradarskih podregija kojih u regiji Kontinentalna Hrvatska ima 7 a u regiji Primorska Hrvatska 5. Istinski poznavaoci i ljubitelji vina razlikuju vina iz pojedinih vinogorja koja pobliže označuju njegovo podrijetlo.
Podjela vinogradarske Hrvatske uređena je Pravilnikom o vinu. Kako je ovo izložba vina Kontinentalne Hrvatske, provest ćemo vas kroz njezine podregije i vinogorja. Podregija Podunavlje sa svoja tri vinogorja: srijemskim, erdutskim i baranjskim, prema Srećku Ljubljanoviću jedna je od najkvalitetnijih podregija prema sortimentu vinove loze. Susjedna joj Slavonija spada u jednu od najvećih i najznačajnijih podregija u Hrvatskoj.
Čine ju 10 vinogorja koja se prostiru od rijeke Save na jugu, gotovo do rijeke Drave na sjeveru i od Podunavlja na istoku do podregije Moslavine na zapadu. Đakovačko vinogorje, slavonsko-brodsko, novogradiško, požeško-pleterničko, kutjevačko, daruvarsko, pakračko, feričanačko, orahovačko- slatinsko i virovitičko, raj su za graševinu. I inače je graševina (uz malvaziju najraširenija sorta u Hrvatskoj) najzastupljenija sorta u obje podregije. Vina iz njih gotovo su redovito laureati zelinske Izložbe vina. Podregija Moslavina ima dva vinogorja: volodersko-ivanićgradsko i čazmansko-garešničko. Domovina je škrleta, autohtone sorte ovog kraja, čiji se nasadi u posljednje doba intenzivno obnavljaju. Dugoselsko- vrbovečko, kalničko, koprivničko-đurđevačko, bjelovarsko-grubišnopoljsko, zelinsko i zagrebačko, vinogorja su Prigorsko-bilogorske podregije. Iako su i u ovoj podregiji zastupljene sorte koje susrećemo u čitavoj regiji Kontinentalna Hrvatska; dakle graševina, bijeli pinot, chardonnay, rajnski rizling, sauvignon…, ne može se zaobići kraljevina, autohtona sorta koja zahvaljujući trudu i znanstvenim metodama u zelinskom vinogorju daje izvanredno vino. Na Izložbama vina u Svetom Ivanu Zelini ova se sorta zasebno ocjenjuje. Na zapadu zagrebačko vinogorje graniči s Plešivičkom podregijom u kojoj su 5 vinogorja: samoborsko, plešivičko-okićko, svetojansko-slavetićko, krašićko i ozaljasko-vivodinsko. Pri spomenu prisojnih obronaka Plešivice po kojoj podregija nosi ime, iako obuhvaća još i Žumberak i Samoborskog gorje, teško je ne pomisliti uz graševinu i na portugizec, u regiji Kontinentalna Hrvatska, prvo vino u godini. Južno od Plešivičke podregije je mala podregija Pokuplje s kojom završava regija Kontinentalna Hrvatska, jer dalje su goroviti tereni s oštrom klimom, koji nisu pogodni za uzgoj vinove loze. Podregija ima 3 vinogorja: karlovačko, petrinjsko i vinogorje Vukomeričke gorice. S druge strane Plešivice, uz rijeku Sutlu na zapadu do rijeke Mure na istoku, podregija je Zagorsko- međimurska sa 6 vinogorja: međimurskim, varaždinskim, ludbreškim, krapinskim, zlatarskim i zabočkim. Završivši šetnju podregijama i vinogorjima Kontinentalne Hrvatske, valja spomenuti kako je prava rijetkost na tako malom prostoru susresti toliku raznovrsnost sorata, kategorija i tipova vina, a upravo to Republiku Hrvatsku i u svjetskim mjerilima svrstava u iznimno zanimljivo vinogradarsko i vinarsko područje.
Ispišite stranicu
