Grad Sveti Ivan Zelina političko je i kulturno središte zelinskog Prigorja. Prigorje je toponim za područja koja se prostiru na južnim i jugoistočnim padinama Medvednice, Kalnika i Samoborskog gorja, pa svaka od tih gora ima svoje Prigorje. Povijest Zeline seže daleko u srednji vijek, stoga su ona i njezina okolica prepune kulturno-povijesnih znamenitosti. Zelina se prvi put spominje 1175. godine u ispravi kojom kralj Bela III. potvrđuje zagrebačkim kanonicima pravo vlasništva nad Zelinom. U ispravi kralja Emerika iz 1200. godine prvi su put opisane međe posjeda Zeline. Kroz Zelinu, ili pored nje, prolazila je rimska cesta Magna via, od Siscie (Siska) do Petovie (Ptuja) pa su stari Rimljani zaslužni za početak uzgoja vinove loze na zelenim bregima Zeline. U XIX. stoljeću Zelina je naširoko poznato trgovište u kojem je 1860. godine održana Prva podružnička izložba „svake vrsti plodinah i to svake vrsti žita, gomolji, sočivo, voće, grožđe i vino od 1859.“ Ta je izložba preteča današnje izložbe vina. Nakon te izložbe sporadično je organizirano još nekoliko izložbi, a od 1969. u Zelinu se vraća redovna godišnja Izložba koja, eto, traje već 49 godina. Godinu dana kasnije održan je u Zelini i Prvi recital kajkavske lirike, a zatim i Dječja smotra kajkavskog pjesništva (obje manifestacije održavaju se i dalje svake godine). 1973. godine zelinski hokejaši na travi osvajaju dvostruku krunu: prvenstvo države i kup. Upravo su ta tri događaja, što posredno, što neposredno, utjecala na daljnji razvoj Grada kao svojevrsne vinske, kulturne i sportske metropole.
„Vinogradarski položaji na obroncima Medvednice, Bilogore i Kalnika nastali su krčenjem šuma. Zbog reljefa i vlasničkih odnosa vinogradarske su površine male i najvećim dijelom nepodobne za mehaniziranu obradu. Iznimku čine veći nasadi podignuti u proteklih tridesetak ili više godina, u kojima je primijenjen širi proizvodni prostor i u kojima je došlo do promjene sortimenta. Najveći broj vinograda je lociran na blagim ili jače strmim položajima, pretežito okrenutim na istok-jugozapad i na nadmorskoj visini od 150 do 400 m. Iz evidencija po katastarskim općinama proizlazi da su u prošlosti posvuda postojali takvi proizvodni objekti. Ipak, glavni proizvodni centri su bili, a i danas su na području Zeline, Križevaca, Vrbovca i Kloštra Podravskog.“
Vina zelinskog vinogorja su cijenjena, bilo da potječu iz vinograda velikih OPG-ova (koje ćete redom naći na Izložbi), bilo da potječu iz malih vinograda, razasutih po bregima od Komina do Blaškovca, čiji vlasnici vino proizvode za svoju dušu i pajdašiju.
Ispišite stranicu
